Bliži nam se rušenje nelegalnih objekata. Ostalo je puno građana koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju.

– U vrijeme oko Nove godine bila sam puno u medijima. Od oko 31 tisuću evidentiranih rješenja za rušenje, oko 15.000 ljudi nije podnijelo zahtjev za legalizaciju. Ali ta je brojka nešto pala jer se događa da netko proda kuću pa je zavedena na drugo ime. Sada procjenjujemo da će u konačnici oko trećine od 31.000 ostati za rušenje.

Kad kreću bageri?

– U prvom tjednu u veljači. Osim ako ne bude nevremena.

Koje će lokacije biti prve na udaru?

– Postoje lokacije, ali vam ih ne smijem unaprijed otkriti, to je osjetljiva problematika.

Nelegalne objekte dijelite u nekoliko podskupina?

– Da, imamo tri grupe: napuštene kuće, zatim objekte u kojima ljudi ne žive tijekom čitave godine i onda one u kojima ljudi žive.

Strahujete li od "socijalnih slučajeva", od rušenja kuća obiteljima koje nemaju gdje drugdje stanovati?

– Iznenadili biste se kad biste vidjeli da i nije tako. Okrenite se oko sebe, tko redovito plaća režije? Umirovljenici. Imaju male mirovine i redovito plaćaju obveze. Ostala sam malo iznenađena kad sam uzela nekoliko predmeta i vidjela tko je to odlučio ne legalizirati. Oni baš nisu bili socijalni slučajevi.

Ipak, kad "naletite" na i samo dva-tri "socijalna slučaja", takve se situacije u medijima "eksplozivno" obrade. Pošalje se neugodna slika u javnost.

– To i jest vrlo neugodna situacija kad morate kuću koja je godinama useljena, s nekoliko generacija, rušiti.

Kako ćete zbrinuti te ljude? Razgovarate li s drugim ministarstvima, Milankom Opačić kao ministricom socijalne politike i mladih?

– Već sam razgovarala s gospođom Opačić i kad takve budemo detektirali, sjest ćemo s njom i nećemo dopustiti da te obitelji završe na ulicu. No, to neće biti česti primjeri, ali ćemo takve slučajeve rješavati pojedinačno i zbrinjavati nekako ljude.

Kad smo kod zbrinjavanja, tu je i program POS-a. Program koji bi mladim ljudima trebao omogućiti da lakše dođu do inače preskupih stanova. Sad ste najavili i program POS Plus... Rekli ste da kreće na ljeto?

– Smjer ove Vlade je provoditi program POS-a. Dakle, stambenu gradnju u kojoj se sklapa ugovor preko APN agencije za promet nekretnina koja je u ingerenciji mog ministarstva. POS je opcija u kojoj se grade stanovi, a mi osiguravamo kredit s bankama koji se plaća po istim uvjetima do kraja, po normalnim kamatama. U proračunu smo dobili i 200 milijuna kuna za program POS i POS Plus. POS Plus se odnosi na stanove na tržištu. Tko želi kupiti stan, bitno je da je neuseljen i gruntovno upisan.

Taj POS Plus još je dosta nejasan. Što će mlada osoba trebati učiniti da na taj način dođe do stana?

– Morat ćete biti na listi, sastavljat će se posebne liste za POS i POS Plus. Naći ćete, ako ste na listi, stan koji će biti limitiran cijenom. Nećete tada sklapati ugovor ni s prodavateljem ni komercijalnom bankom, nego državom.

Što to znači kad kažete da će stanovi biti limitirani cijenom? Spominjete i maksimalnu cijenu od 1100 eura po metru četvornome, no konkretno u Splitu su stanovi u novogradnji puno skuplji?

– Limitirat ćemo cijene, a vidjet ćemo dokle možemo ići, koliko možemo izdržati. No, bitno je da ugovor sklapate s državom, koja po nekim drugim uvjetima ulazi u posao s bankama, nego vi kao privatnik. Radili smo projekciju stana od 1300 eura od 60 kvadrata, projekciju mjesečne rate s komercijalnom bankom i s nama. I otprilike, nakon istog broja godina s komercijalnom bakom biste otplatili 15 tisuća eura više i mjesečno plaćali 60-ak eura više. Vi ćete, dakle, platiti stan po cijeni koliko se mi dogovorimo da će biti, a na vama je samo da ste na listi i da nađete stan.

Jeste li se već dogovorili s bankama? Koje će banke voditi priču?

– Postavili smo model i složili zakonodavni okvir. Sad ćemo iskoristiti početak veljače da sjednemo s bankama i vidimo koji su modeli i negdje do travnja ćemo objaviti model i napraviti hodogram što ljudi trebaju napraviti. Rekla sam ranije da ćemo kroz prvi kvartal razraditi model s bankama, a onda u prvoj polovini godine pustiti program van da u drugoj to krene u realizaciju.

U Hrvatskoj je slabo razvijen model dugoročnog najma koji je uobičajen u mnogim drugim državama?

– Država razvija model dugoročnog najma. Imamo dvije ili tri opcije i prerano je najaviti jer svaka od njih traži izmjenu niza zakona. Da mi uzmemo stan za najam, moramo platiti PDV i stan nam je u startu za to skuplji. Sad tražimo model da se taj PDV plati dugoročno, u ratama, i tu moramo sjesti s Ministarstvom financija i razraditi modele. Najmovi su uobičajeni vani, više u protestantskom, manje u katoličkom svijetu. U katolika se više rade obiteljske kuće. Najam je vrlo čest u Nizozemskoj, na sjeveru, malo manje u Italiji, Španjolskoj...

Diglo se dosta prašine oko nacrta Zakona o strateškim investicijama, koji, među ostalim, predviđa i ubrzano izdavanje sve potrebne dokumentacije, u roku od deset dana. Investicije nam jesu prijeko potrebne, no nije li malo čudno da i vi osobno niste uključeni u rad Vladina povjerenstva zaduženog za investicije, budući da se iz te brzine mogu izroditi i neke intervencije u prostoru koje će također biti u neskladu s vašom idejom uvođenja reda u prostoru?

– Ne. Sad ćemo vidjeti, proširit ćemo to povjerenstvo. Ja sam u povjerenstvu za javne investicije. A ovo povjerenstvo još nije ni imenovano. Taj zakon je stavljen na objavu na javni uvid, nije još prošao ni mišljenje u ministarstvima. Zasigurno će netko iz mog ministarstva, ili ja osobno, biti u povjerenstvu i nema diskusije o tome da mi nećemo biti uključeni u tu priču.

Taj je zakon digao puno prašine, ljudi se boje rasprodaje teritorija?

– Treba ga dobro pročitati. Ni jedan projekt ne može biti u prostoru u kojem to nije i ranije predviđeno prostornim planom. Izvlače se odredbe iz konteksta. Svaki projekt će trebati proći studiju utjecaja na okoliš i prirodu, a ovim se zakonom samo skraćuje procedura realizacije projekata i to je sve.

Prenosi: Slobodna Dalmacija