Slobodna Dalmacija pisala je o ovom jedinstvenom slučaju korupcije u hrvatskom zdravstvu još 2007. godine, zbog čega su USKOK i policija pokrenuli istragu o cijelom slučaju, no bez ikakvih rezultata.

Lani dobili 2,5 milijuna kuna

Šest godina poslije, javila nam se pacijentica M.J. koja je prošla tešku operaciju, te joj je prošlog mjeseca na "Rebru" rečeno da mora obaviti kontrolnu pretragu MR-om, i to u "Neuronu", jer jedino ta poliklinika ima magnetsku rezonanciju te snage koja je potrebna za ovakve dijagnoze.

- Kada sam nazvala da bih se naručila, rekli su mi da više ne primaju osiguranike HZZO-a, a ako platim, mogu doći odmah sutra - kaže M.J. dodavši da je slučaj odmah prijavila svim nadležnim osobama u HZZO-u. Dodaje da su je u Zavodu "šetali" od jednog do drugog šefa, no nitko joj nije odgovorio ili pomogao.

- Pozvala sam se na pravo pacijenta da mu HZZO refundira troškove pregleda koji mu je specijalist zatražio u slučaju da takav pregled ne može obaviti u razumnom roku. No, ni na to nisam uspjela dobiti odgovor, pa sam se s cijelom pričom odlučila obratiti medijima - kaže za Slobodnu Dalmaciju M.J.

Kako bismo provjerili njezine navode, osobno smo nazvali "Neuron" i pitali kada možemo doći na red za pregled ciste na pinealnoj žlijezdi (žlijezda u mozgu), no službenica je bez ustručavanja odgovorila da osiguranike HZZO-a više uopće ne primaju, a ako platimo, na red možemo doći odmah. Upitan o statusu ugovora s "Neuronom", HZZO je Slobodnoj Dalmaciji odgovorio da Poliklinika ima aktivan ugovor sa Zavodom za radiološke, neurološke i psihijatrijske preglede.

- Ugovor je na snazi i ove, 2013. godine. Za pružanje zdravstvene zaštite u navedenim djelatnostima HZZO je za 2012. godinu utvrdio iznos do kojeg je ustanova mogla ispostavljati račune u visini 5.282.310,17 kuna (prikazan kroz tražilicu na web stranicama HZZO-a).

Prema podacima iz računa, izvršeno je samo 53 posto utvrđenog maksimalnog iznosa sredstava, odnosno 47 posto iz obveznog zdravstvenog osiguranja - stoji u odgovoru HZZO-a, prema kojemu je "Neuron" samo lani primio više od 2,5 milijuna kuna iz džepova osiguranika! Na pitanje kontrolira li Zavod izvršavanje ugovornih obaveza, Slobodna Dalmacija nije uspjela dobiti odgovor.

Bizarna priča

No, podsjetimo na sam početak ove bizarne priče.

Poliklinika "Neuron" osnovana je kao javna ustanova 1999. zbog navodno istraživačke znanstvene djelatnosti, što znači da ne smije ostvarivati profit, već sva sredstava mora ulagati u djelatnost zbog koje je registirirana.

Već je tada "Neuron" od države dobio novac za nabavu najmodernijeg MR-a, a zatim i 2006. godine, zbog čega se i USKOK uključio u priču, izdavši nalog za obradu procedure kojom je "Neuron" dobio 4,2 milijuna državnih kuna namijenjenih znanosti za kupnju MR-a vrijednog gotovo tri milijuna eura, a za koji je Povjerenstvo za opremu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ocijenilo da će znanosti služiti cijelih - šest posto.

Istražujući funkcioniranje "Neurona", "Slobodna" je otkrila da se radi o jedinstvenom hibridu javne i privatne ustanove: registriran kao ustanova-kći Medicinskog fakulteta "Neuron" je, dakle, čak dva puta državnim novcem namijenjenim znanosti nabavio najskuplje MR uređaje u zemlji, da bi vodio gotovo isključivo komercijalnu djelatnost, pacijentima naplaćivao pretragu MR-om, a prema statutu čitavu dobit zadržavao sebi.

Aparat Magnetom 3.0T tvrtke "Siemens" kupljen je 2. listopada 2007. godine izravnom nagodbom za kupnju stroja operativnim leasingom, sedam mjeseci nakon što je MZOŠ raspisao natječaj za kupnju kapitalne znanstvene opreme namijenjene istraživačima. MZOS je tada na svojim web-stranicama prvo objavio da je projekt dr. Alenke Gagro i još jednog istraživača dobio novac od MZOS-a, no MEF nije odustao: dekanica Čikeš odbija potpisati ugovor s Ministarstvom i saziva sjednicu Fakultetskog vijeća na kojoj predlaže da se Ministarstvu uputi zahtjev za prenamjenu sredstava kako bi se kupio MR za "Neuron".

Prihod ostaje ustanovi

Dr. Gagro tada u nekoliko navrata šalje dopise Ministarstvu moleći da joj se objasni je li takva procedura legalna, no čekajući na njihov odgovor, iz glasila MEF-a u prosincu 2006. doznaje da je na natječaju MZOŠ-a 4,2 milijuna kuna dobio – MR za "Neuron"! Autor teksta je Ivica Kostović, osnivač Instituta za mozak i pokretač projekta Poliklinike "Neuron", koji navodi da je dekanica Čikeš "ovlastila Polikliniku 'Neuron'" da realiziraju nabav'ku MR-a iz izvaproračunskih sredstava, te da su dobivena sredstva polog za operativni leasing koji će MR isplaćivati svojim radom.

To nije bio problem: pretraga MR-om 3T tada je koštala 2200 kuna, a aparat ima kapacitet za najmanje 20 pregleda dnevno, što znači da bi čisto komercijalnim pristupom 3T prihodovao oko milijun kuna mjesečno. Međutim, prema izjavama samog Kostovića na prezentaciji MR-a 11. rujna 2007., sklopljen je i ugovor s HZZO-om koji će "Neuronu" davati dva milijuna kuna godišnje za pregled pacijenata s uputnicom. Rata za leasing otplaćivala se, dakle, sredstvima HZZO-a, pa je USKOK tada trebao riješiti i drugo važno pitanje - komu i kako ide ostala dobit "Neurona"?

Uvidom u sadržaj Statuta "Neurona" koji nam je dostavila tadašnja ravnateljica Helena Šarac, bilo je jasno da je riječ o dijagnostičkoj, a ne znanstvenoj ustanovi, te da sav prihod koji ostvari ide "razvitku djelatnosti poliklinike".

Prema izjavi same ravnateljice Šarac, "Neuron" je u ovih devet godina "stekao" jedino MR i EEG, a znamo li da je oba MR-a kupila država, još je manje jasno u kakvu se djelatnost ulagao prihod "Neurona". Nešto od toga pokušao je tada objasniti i Kostović.

- Troškovi održavanja uređaja za magnetsku rezonanciju, plaća djelatnika, najma prostora i režija, toliki su da smo poslovali na pozitivnoj nuli. Nitko nikada nije mario za "Neuron", a pogotovo ne država koja nije učinila ništa da nam olakša rad - tvrdio je Kostović, dodajući da je Uprava "Neurona" odlučila da njegova financijska izvješća ostanu poslovna tajna.

I tako je priča duga 14 godina, odnosno od osnutka "Neurona" 1999., došla do točke u kojoj je sasvim jasno da država ne traži nikakvu odgovornost, niti ikog kontrolira, nakon što daje novac za iznimno skupe dijagnostičke uređaje i novac za pregled bolesnika na uređajima koje je država kupila.

Kako je moguće da USKOK nikada nije donio svoj sud o ovom slučaju i kako je moguće da HZZO daje milijune kuna za preglede pacijenata koji se odbijaju i od kojih se traži novac, i to u javnoj ustanovi, pitanje je koje nas vraća na početak – na DORH, USKOK i i inspekcije Ministarstva zdravlja.

Izvor: Slobodna Dalmacija