Tekstove i fotografije pišu i snimaju članovi Udruge turističkih vodiča Splita. U ovogodišnjem je broju, kaže Leo Nikolić, glavni urednik biltena i predsjednik udruge, naglasak stavljen na tradicionalnu dalmatinsku baštinu koja još nije do kraja prepoznata i adekvatno zaštićena, poput tradicionalne gradnje suhozida ili drvene brodogradnje.

- Mogu se pročitati tekstovi i o manje poznatim biserima naše baštine, primjerice o antičkom groblju Marusinac kraj Salone, o "šupljoj crkvi" u Solinu, pustinji Prizidnici na Čiovu i o crkvici sv. Nikole kraj Nina. Osim toga, donosimo i uzbudljive priče i iskustva naših vodiča s dalekih putovanja po Europi i prekomorskim zemljama - kaže Nikolić.

Krajem prošle godine i početkom ove organizirali su niz akcija besplatnog vođenja za građane i učenike osnovnih škola u akciji "Dioklecijanova škrinjica", u Noći muzeja su besplatno vodili građane po Dioklecijanovim podrumima, a prije godinu dana su uspješno organizirali i skup krovne udruge vodiča Hrvatske.

- Do kraja "Dioklecijanove škrinjice" realizirat ćemo ukupno 110 vođenja, a od toga je 77 grupa iz osnovnih škola. Da se radilo o komercijalnim vođenjima to je oko 58 tisuća kuna koje je udruga donirala gradu. Ova akcija je odlična jer se djeca kao mala upoznaju s našom kulturnom baštinom i kasnije, kada odrastu, znaju je cijeniti i bolje se odnose prema njoj. Mislim da bi i drugi ljudi koji rade u turizmu trebali napraviti nešto slično, dati nešto svom gradu. Ne treba se baš sve naplatiti - uvjeren je Nikolić.

Nakon više desetljeća Udruga se iz prostora kapelice na Peristilu preselila na Obalu Lazareta, u propalu Turističku palaču kojoj prokišnjava krov. Međutim, splitski turistički vodiči susreću se i s brojnim drugim problemima, kaže DalmacijaNews.

- U povijesnoj jezgri vlada komunalni nered. To ne zadovoljava uvijete grada pod zaštitom UNESCO-a. Problem je i divlji booking na Peristilu, žene sa stolnjacima, to izgleda kao prodavaonica svega i svačega. Tu je i sve veći broj štekata. Neki su dobri i daju gradu određen šarm, ali problem postaju kada zatrpaju trgove kao što je bio slučaj s malim trgom kod Jupiterovog hrama. To je jedan od najvrjednijih hramova kasne antike na svijetu, a od šteka nije bilo dovoljno mjesta da bi se taj hram mogao prezentirati grupi od 20 ljudi - smatra Nikolić.