Silvio Kaštelančić, voditelj Škole tradicijskog kuhanja u Staroj Podstrani, svojim učenicima mira ne da. U ona dva sata koliko mu đaci dođu na nauk dobro ih prošeta po vrtlima Stare Podstrane ispod brda Perun, deset kilometara od Splita, isto toliko minuta hoda od magistrale. Treba ih puno toga naučiti, kako prirediti blitvu za soparnik, pripraviti peku, odabrati prave sastojke, ubrati sve što treba od povrća, ljekovitog bilja.
To je tek početak. U školi se uči i kako umiješati tijesto, užgati vatru u staroj konobi, skuhati tradicionalni ručak. I tek kada peka dođe u završnu fazu, a soparnik zamiriše, polaznici mogu odahnuti. Tada počinje gastr- nirvana, za stolom punim delicija, visoko na brdu, s pogledom prema Splitu, otocima, moru. U tom trenutku projekt brendiranja etno-eko sela Gornja Podstrana doseže kulminaciju.

Nova atrakcija

- Gosti guštaju. Ne staju s pitanjima. Sretni su kada prasku uberu direktno s grane iz našeg vrta. Oduševljava ih ružmarin u cvatu, miris svježeg povrća. Sve žele osjetiti svojim rukama. Još su sretniji kada ih naučimo kako to da skuhaju. A šta se događa kada sjednu za stol i onda blaguju to šta su sami priredili? Šta ću vam poć pričat. To je za njih događaj – otkriva nam Kaštelančić, mladi kuhar iz konobe "Argola" u Gornjoj Podstrani.

Objed za bogatom trpezom kulminacija je kojoj prethodi cijelo jutro provedeno u vožnji po brdu Perun. Takvo zadovoljstvo su gostima kroz projekt uređenja tematskih staza Off road Podstrana priuštili Tomislav Božiković i Zdravka Švenda, čelni dvojac TZ Podstrana. Nisu izmišljali toplu vodu, samo su iskoristili i povezali sve komparativne prednosti ovoga kraja, brdski masiv, makadamske i protupožarne putove, strme uspone, nizbrdice i ledine. U igru su ubacili quadove i snažne terence. Pozvali su potom ljude koji imaju znanja i iskustva u organiziranju brdskih vožnji i osmislili novu atrakciju koja starta kraj žrnovničkog kamenoloma.

- Počinjemo na poligonu na kojem se prave pokusne vožnje. A onda kao moderni nomadi krećemo u bitku s prirodom Peruna. Priroda na brdu je veličanstvena, a još više pogled koji puca na sve strane. I nemojte misliti da je ta vožnja jednostavni dio priče. Višesatni boravak po ovakvim putovima, jako strmim usponima, bude iscrpljujući i zamoran. Ali onaj gušt koji to prati je neponovljiv – kaže Joško Soni Bišćan, predsjednik Off road cluba iz Splita.

Došla zbog ljubavi

I kada nakon tri sata vožnje za tih 10-ak do 15-ak kilometara i nekoliko usputnih stajanja gost ožedni, ogladni, tada ga na kraju balade čeka ugodan odmor u Staroj Podstrani. Mjestom nas je provela Zdravka Švenda, pokazujući nam obnovljene kuće, radove koji se provode pod obveznom paskom konzervatora, mještansku crkvu, upoznaje nas s ljudima. Dovodi nas i do najpoznatije domaće strankinje, šarmantne Belgijanke Kristel Geurts koja se sa suprugom Markom u staro selo prije 11 godina doselila iz okolice gradića Geurtsa. I bogme iz njega više ne bi otišla. Eto koliko joj se to svidjelo.

- Etno-eko selo Stara Podstrana ima 50-ak kuća, među njima i 16 registriranih iznajmljivača. Selo ima svoju ambijentalnu ljepotu i ugođaj, a dojmu doprinosi i niz kulturno-umjetničkih aktivnosti koje su se idealno uklopile u arhitekturu. Kolovoz je, primjerice, prepun zbivanja, tada nastupa naša međunarodna pjesničko-umjetnička manifestacija "Dobro jutro, more". Prate je i prigodne izložbe i razne tematske radionice u zgradi Čitovnice. Od 1996. imamo i Podstransko kulturno ljeto, koje okuplja čuvare i promicatelje umjetničke i folklorne podstranske baštine, klape, glazbena društva, Društvo Poljičana "Sv. Jure"… - nabraja Zdravka Švenda, zadovoljno promatrajući malo mjesto s optimističnom budućnošću.

TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ
SNIMIO VOJKO BAŠIĆ/CROPIX

Oni koji su se spustili, sad se vraćaju Trend spuštanja na obalu, uz more, prije nekoliko desetljeća zahvatio je i Gornju Podstranu, koja je nakon velike migracije ljudi prilično opustjela. Oni koji su ostali, nisu se predali, pažljivo su se brinuli za selo, znajući da će se sve to opet promijeniti. I jest.  U selo se počeo vraćati život, na didovine je došla unučad, uhvatila se obnavljanja kamenih katnica, dotrajalih krovova, uređivanja okućnica, gradnje luksuznih bazena. Doveli su sa sobom turizam koji je Gornju Podstranu doslovce preobrazio. - U usporedbi s onim od prije 30 godina selo je neprepoznatljivo. Kada sam ja došla bilo je praznije, kuće su počele pobolijevati od samoće. Danas je sve živnulo, turizam je sve prominija, ljudi se vraćaju, uređuju. Lipo je to vidit - kaže nam Ivanka Kaštelančić, jedna od stalnih mještanki Gornje Podstrane.  Zanimljiv je i podatak da su se kuće i imanja u Gornjoj Podstrani nekada prodavali za bagatelu. A danas se kvadrat ne nudi ispod 200 eura. To prilično diže cjelokupni trošak obnove, kada se u obzir uzme i činjenica da se bez konzervatora ovdje ne smije mrdnuti. Sve to pokazuje i kako s projektima kakvi su se u Gornjoj Podstrani počeli provoditi, te planovima domaćih koji čekaju na realizaciju, seoce pokraj Splita čeka i te kako bogata budućnost. - Ali ima nešto što nas koči, selo još nije dobilo tekuću vodu. Svaka se kap ovdje čuva kao oči u glavi. Kada zapitate vodu ovdje, popijte je, ne ostavljajte je tek tako olako. Kako je voda deficitarna roba, znači da vam je došla pravo od srca – kaže Zdravka Švenda.

Izvor:Slobodna Dalmacija