U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana Portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

U petom dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

U ovom novom od niza ciklusa članaka otkrit ćemo vam još neke zanimljive informacije o gomilama i gradinama na južnom dijelu brda Perun.

Na istočnom dijelu brda Perun podignuta je crkvica sv. Jurja (sv. Jure). Spominje se u dva naziva, Sv. Jure iznad Podstrane i Sv. Jure na Vršini

Naime, tragovi graditeljske aktivnosti vidljivi su i na Peruniću. Tu se zatiče gradinsko naselje obilježeno toponimom Obloženica (448 m). „Prostor, što ga okružuje ova gradina, dug je oko 150 m, a najveća mu širina iznosi 50 m. Po tim bi mjerama mogao služiti ne samo kao utvrđeno uporište, nego i kao utvrđeno naselje, kakva su podizali naročito Iliri. To ne znači, da ga nisu mogli upotrijebiti i drugi poslije doseljeni narodi, a već znamo, da su ovdje negdje stanovali i Hrvati” (Škobalj 1970, str. 132.). Nastavljajući dalje vrhom južne padine u smjeru jugoistoka, dolazi se na vrhunac Obložine, visok 500 m. „Na ovom vrhuncu nalazi se okrugla gomila s promjerom od 10 m, a visoka je oko 1 m. Nabacana je grubim kamenjem. Ne vide se nikakvi prizidi, niti se opažaju obrisi grobova” (Škobalj 1970, str. 133.).

20 vidljivih grobova

Na Križu (523 m), najvećem vrhuncu zapadne strane Primorske Kose, jedva vidljivi su ostaci polukružnog nasipa. Istočno od njega „oko 100 m dalje, a oko 400 m zapadno od crkvice sv. Jure nad Podstranom, nalazi se veći polukružni nasip, dug 60 m, koji na blagoj padini brda okružuje prostor dug 40 m, a širok 20 m. Ovaj je nasip veći, ali isto tako bez ikakvog zida” (Škobalj 1970, str. 135.).

Kao i na krajnjoj zapadnoj točki, i na istočnom dijelu brda Perun podignuta je crkvica sv. Jurja (sv. Jure). Spominje se u dva naziva, Sv. Jure iznad Podstrane i Sv. Jure na Vršini. U njenom okruženju je pravilno ograđeni prostor (šematorij), unutar kojeg je, kako tada Škobalj zapaža, otprilike „20 vidljivih grobova, od kojih su neki prekriveni velikom debelom pločom, kao nekim grubim stećkom, a neki su prekriveni poprijeko postavljenim manjim pločama, preklopnicama, koje su opet zasute zemljom i kamenjem” (Škobalj 1970, str. 101.).

Slika 1: Pogled na polukružnu gomilu i crkvicu sv. Jure na Vršini iz pravca Vilanjskog grada (Antunović 2017.)

Naknadno analizom starosti kostiju, utvrđeno je da se radi o grobovima koji pripadaju razdoblju između XIII. i XV. st.

Osobito značenje crkvici pridaje polukružna gomila izvan ograde groblja (od sjevernog zida u pravcu istoka). Tijekom istraživanja, o čemu Škobalj detaljno piše, pod gomilom su pronađeni grobovi bez pokrova stećcima – preklopnicama, zasuti nasipom kamenja. Istraženo je ukupno pet grobova u gomili. Za potrebe usporedbe i datiranja sa tim ukopima, istražen je i jedan grob u prostoru šematorija (Škobalj 1970, str. 161 - 164.).

Naknadno analizom starosti kostiju, utvrđeno je da se radi o grobovima koji pripadaju razdoblju između XIII. i XV. st., dok je grob iz šematorija datiran približno u XVI. st. (Škobalj 1970, str. 165 - 169. i 508.). „Iz ovog slijedi zaključak, da se u Poljičkom Primorju u XIII. stoljeću ima ljudi, koji se ne pokapaju u kršćanskom groblju nego u grobovima pod polukružnom gomilom, kakve su već u drugim krajevima krajevima utvrđene kao staroslavenske nadgrobne gomile” (Škobalj 1970, str. 169.). Polazeći od navedenog, već prije spomenuti značaj položaja crkvice ogleda se zapravo u postojanju „dva odijeljena groblja: kršćansko oko crkve sv. Jure, ograđeno posebnom ogradom, i pogansko pod polukružnom gomilom. Još više nam je značajno što, zahvaljujući atomskoj analizi, znamo približnu kronologiju ovih grobova” (Škobalj 1970, str. 173.).

O Pišćenici narod pripovijeda iste priče kao i o svim ostalim gomilama, o zakopanom blagu. Neka posebna predaja ne postoji

Sjeveroistočno od crkvice sv. Jure na Vršini, na nekoj udaljenosti od 500 m, uzdiže se iz kamenite visoravni omanja uzvisina (nadmorske visine 459 m), zvana »Glavica«. Na njoj su ostaci gradine, opasane „s istočne strane dvostrukom polukružnom ogradom. Gornja je ograda suhozidna, a donja prosti nasip kamenja, koje se oborilo do podnožja” (Škobalj 1970, str. 135 - 137. i 175.). Prema narodnoj predaji, koja je usput rečeno pridodala i drugi toponim prapovijesnom položaju imenom Vilanjski grad, gradinu su podigle vile kao mjesto posvećeno dušama poginulih ratnika – junaka.

Slika 2: Gomila Pišćenica (Antunović 2017.)

Završna točka u inventarizaciji baštine na južnoj liniji brda Perun u području Podstrane je stožasta gomila (na nadmorskoj visini 481 m) koja se u lokalnom toponimu zove Pišćenica. Smještena je na planinskoj granici između Podstrane i Jesenica, na samom južnom rubu Peruna. „Gomila je široka oko 20 m, a visoka otprilike 5 m.

Na južnoj se strani opažaju prizide i nalaze oveći komadi ilirsko-rimske keramike. Sa svih je inače strana nasuta grubim većim kamenjem, koje se na vrhu raspalo u sitan šljunak. Šljunak se u ovome kraju zove »pisak«, te je, po svojo prilici, odatle i ime ovoj gomili.

O Pišćenici narod pripovijeda iste priče kao i o svim ostalim gomilama, o zakopanom blagu. Neka posebna predaja ne postoji” (Škobalj 1970, str. 139.).

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.

Napominjemo, Podstrana Portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.