U svrhu očuvanja pomorske baštine na području Općine Podstrana, Podstrana portal će vam u narednim tjednima kroz niz članaka ukazivati na važnost očuvanja prirodnog bisera koji stoljećima krasi ovaj predivni povijesni lokalitet nadomak Splita.

Vraćajući se duboko u prošlost, kroz istraživačke povijesne članke ćemo vas upoznati s povijesti Podstrane.

U četvrtom i petom dijelu naših istraživačkih članaka upoznajemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

U ovom novom od niza ciklusa članaka otkrit ćemo vam neke zanimljive informacije o gomilama i gradinama na južnom dijelu brda Perun.

Prostora na planinskoj kosi Poljičkog Primorja privlači toponim Perun u čijem se imenu prepoznaje mitološki lik boga gromovnika Peruna

Naime, na potezu od zapada prema istoku uz južne padine brda Perun, pronalazi se veći broj lokaliteta datiranih u prapovijest, ali i kasnija razdoblja.

Odraz su oni koliko kultno-religijskog toliko i naseobinsko-obrambenog kontinuiteta u jednom poglavlju prošlosti. Posebnu pažnju u iščitavanju prostora na planinskoj kosi Poljičkog Primorja privlači toponim Perun u čijem se imenu prepoznaje mitološki lik boga gromovnika Peruna, vrhovnog božanstva staroslavenkog panteona.

Slika 1: Crkvica sv. Jurja na Perunskom sa ostacima polukružnog kamenog nasipa Duge gomile (Ursić 2017.)

Krećući se od krajnje zapadne točke Primorske Kose, prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja (sv. Jure) sa ostacima polukružnoga kamenoga nasipa (Duga gomila) na vrhuncu Perunsko (441 m) iznad rijeke Žrnovnice.

Prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja

Polazeći od toga da je tu bilo slavensko Perunovo svetište, Katičić u titularu crkvice vidi preslojavanje kultova: „A Perunov grad na gori dobro je poznat iz istočnoslavenske predaje.

Nema, doista, razumna razloga da se ta crkvica svetoga Jure ne smatra kontinuitetom kulta na svetom mjestu, kontinuitetom preko praga pokrštenja. Sveti Juraj tu je dakle naslijedio Perunovo svetište.

On je zamijenio Peruna, moglo bi se upravo reći da ga je u novom kršćanskom kontekstu mimikrijom prikrio. Na to se nailazi i u drugih naroda slavenskoga jezika” (Katičić 2011, str. 82.). Odgovor na ovo vjerojatno se krije u Dugoj gomili „koja čitav ovaj prostor pretvara u u dobro zaštićeno uporište i prirodnu Krećući se od krajnje zapadne točke Primorske Kose, prva odredišna točka u traganju za starinama i mitološkoj interpretaciji na liniji južnog oboda brda Perun crkvica je sv. Jurja (sv. Jure) sa ostacima polukružnoga kamenoga nasipa (Duga gomila) na vrhuncu Perunsko (441 m) iznad rijeke Žrnovnice.

Polazeći od toga da je tu bilo slavensko Perunovo svetište, Katičić u titularu crkvice vidi preslojavanje kultova: „A Perunov grad na gori dobro je poznat iz istočnoslavenske predaje. Nema, doista, razumna razloga da se ta crkvica svetoga Jure ne smatra kontinuitetom kulta na svetom mjestu, kontinuitetom preko praga pokrštenja. Sveti Juraj tu je dakle naslijedio Perunovo svetište.

On je zamijenio Peruna, moglo bi se upravo reći da ga je u novom kršćanskom kontekstu mimikrijom prikrio. Na to se nailazi i u drugih naroda slavenskoga jezika” (Katičić 2011, str. 82.).

„Nije isključeno, da se spomenuta narodna predaja o »velikoj crkvi« na ovome brdu odnosi na čitav taj prostor…“

Odgovor na ovo vjerojatno se krije u Dugoj gomili „koja čitav ovaj prostor pretvara u u dobro zaštićeno uporište i prirodnu tvrđavu” (Škobalj 1970, str. 125.).

Osim fortifikacijskih – obrambenih karakteristika, u limitnom nasipu na Perunskom Škobalj preko narodne predaje o »velikoj crkvi« vidi i drevno svetište: „Nije isključeno, da se spomenuta narodna predaja o »velikoj crkvi« na ovome brdu odnosi na čitav taj prostor, što ga zatvara ova gomila, te bi prema tome taj prostor bio ne samo ratničko uporište ili utvrđenje, nego i »sveto brdo«, dotično žrtvište ili neko znamenito pretkršćansko svetište u smislu »velike crkve« ili, recimo, primitivne »akropole«” (Škobalj 1970, str. 125.).

Slika 2: Gomila nad Obložinama (lijevo) i gradina na Peruniću (desno), pogled sa sjeveroistoka (Antunović 2017.)

Doprinosimo promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine

U novom članku još ćemo vam nešto otkriti o gradinama i gomiama na južnom dijelu brda Perun.

Također, upoznat ćemo vas s arheološkim lokalitetima Podstrane u perspektivi arheološkog turizma.

Tim člankom Podstrana Portal će vas upoznati s još jednim važnim aspektom razvoja turističke perspektive, ali i očuvanja povijesno bitnih lokaliteta na području Općine.

Podsjetimo, provedba ovoga Programa doprinosi promociji, zaštiti i revitalizaciji pomorske baštine te promociji projekta „Pomorsko je dobro” na području Splitsko – dalmatinske županije.